Kako započeti s prvim dohranama i što je BLW

Autorica članka: Iveta Bartošová

Prije nego što žena rodi svoju bebicu, ima niz pitanja. Nakon poroda ima ih još i više. Dojiti ili ne dojiti, koje pelene koristiti, kako odijevati bebu, kako je uspavljivati, kako je umiriti kad dugo plače, kako joj pomoći s bolnim trbuščićem i tako dalje. Kao roditelji stalno rješavamo neke dječje izazove. Jedan veliki izazov zasigurno su prvi dohrana obroci, uz koje se veže cijeli niz zamršenih pitanja - kada početi, s kojim namirnicama početi, miksati ili ne miksati itd. Pogledajmo to zajedno.

Kada početi s prvom dohranom

Za bebe koje nisu dojene preporučuje se uvođenje dohrane nakon navršenog 4. mjeseca, a za dojene bebe nakon navršenog 6. mjeseca, no ako dijete pokazuje interes za hranu ranije nego prije navršenog 6. mjeseca, nema problema ponuditi mu hranu ranije.

Dobro je imati na umu da se djeca do 1. godine nazivaju dojenčad, što znači da bi dojenje u njihovoj prehrani trebalo prevladavati i s dohranom bi se trebala upoznavati do prvog rođendana. Cilj prvih obroka dohrane dakle nije zamijeniti dojenje, nego kušati.

Kod djece na umjetnom mlijeku poželjno je da se mlijeko što prije smanji i zamijeni uobičajenom hranom. Dakle, u ovom je slučaju korisnije da dijete do navršene jedne godine postupno zamjenjuje obroke umjetnog mlijeka pravim namirnicama.

Namirnice za prvu dohranu

U Češkoj Republici najčešće se preporučuje uvoditi povrće (tikva, tikvica, mrkva), zatim meso (piletina, svinjetina, kunić), jaja, voće (jabuke, kruške, banane), žitarice i mahunarke. No na vama je s čim ćete početi, idealno s nečim što i sami kod kuće volite jesti, kako vam to ne bi bio dodatni posao.

U različitim dijelovima svijeta uvode se razne namirnice, primjerice Filipini - riža, Brazil - sok od naranče, Ujedinjeni Arapski Emirati - humus, Indija - leća i povrće, Italija - tjestenina i parmezan, a na kraju djeca jedu sve, pa je zapravo svejedno hoćete li početi bananom, tikvom ili jetrom. Idealno bi ipak bilo uvoditi namirnice bogate željezom (žumanjak, govedina, jetra, mahunarke, špinat, kelj, zobene pahuljice), jer ga u majčinom mlijeku više nema onoliko koliko treba šestomjesečnom djetetu.

Nekim mamama može biti lakše kada odjednom imaju popis namirnica koje se preporučuju postupno uvoditi pa prema njemu pripremaju dohranu. Druge pak vole slobodu u odabiru namirnica i uvode ih prema tome što trenutačno imaju kod kuće. To je individualno i u tome ne bismo trebali tražiti nikakvu znanost.

Što je BLW metoda

BLW ili baby led weaning u prijevodu znači hrana u šapicu/hrana u ručicu. Radi se dakle o tome da dijete samo uzima sa stola ono što ga privlači i upoznaje razne oblike, okuse i teksture tako što samo stavlja hranu u svoja usta, nitko ga ne hrani. Međutim, važno je da hrana koju dijete kuša bude prikladno pripremljena, odnosno dovoljno mekana da je dijete može zgnječiti jezikom o nepce, a kasnije i o desni prije nego što mu izrastu kutnjaci.

BLW se može kombinirati i s hranjenjem žličicom, važno je prije svega da su zadovoljni i dijete i mama. Ima, naime, djece koja ne žele pasiranu hranu i radije bi se sama hranila samo onim što vide na stolu. Druga djeca imaju poteškoća s komadićima i nakon prve godine života.

Ako vam je hrana u šapicu simpatična, imajte na umu da djecu koja još ne sjede treba hraniti tako da leže na trbuhu ili da su u položaju kengura, kako bi se u slučaju gušenja ili zapinjanja dijete moglo udobno nakašljati. Kasnije ih možete premjestiti u hranilicu, no ni kod veće djece nije prikladno koristiti sigurnosne pojaseve. Oni bi, naime, mogli biti prepreka pri pružanju prve pomoći.

Bilo da se odlučite svoje dijete hraniti žličicom i pasiranim obrocima ili isprobate BLW, u oba će vam slučaja dobro doći:

• dječja hranilica - sklopiva hranilica na kotačićima s uklonjivom tacnom,
• dječji set za jelo - prekrasno bambusovo posuđe,
• prva dječja žličica u obliku ptičice - prikladna za razne dječje hvatove.

Ukratko

Uvođenje prve dohrane nije nikakva znanost. Hoćete li odabrati hranjenje žličicom ili BLW metodu, potpuno je na vama, a moguća je i kombinacija obje metode. Za bebe na umjetnom mlijeku preporučuje se uvoditi dohranu nakon navršenog 4. mjeseca, a za isključivo dojene bebe tek nakon navršenog 6. mjeseca. Važno je promatrati znakove spremnosti djeteta i ne tjerati ga na jelo kad ne želi. Do prve godine riječ je više o upoznavanju s namirnicama nego o zamjeni mlijeka hranom. Hoćete li početi s tikvom, jabukom ili tjesteninom, samo je na vama, u ovom slučaju mašti nema granica.

Kako vi stojite s prvom dohranom? Jeste li je već uveli ili još tražite informacije? Hoćete li hraniti žličicom ili ćete isprobati BLW?