Dojiti ili ne dojiti bebu

Majčino mlijeko bez sumnje je najbolja prehrana za svaku bebu, no odluka svake mame je hoće li dojiti dijete ili neće. Koje su prednosti i nedostaci dojenja i kada, naprotiv, ne dojiti?

Prednosti dojenja

• Količina i sastav mlijeka stvaraju se prema potrebama djeteta.
• Ako je majka bolesna, dijete putem mlijeka dobiva protutijela.
• Dojenje smanjuje rizik i štiti majku od zloćudnih bolesti i različitih vrsta raka.
• Može se dojiti u bilo koje vrijeme i bilo gdje, za to nisu potrebna nikakva pomagala (bočice, dozatori itd.).
• To je vrijeme kada je mama s bebom povezana i to je njihov trenutak. To posebno cijene dojene male djece.

Nedostaci dojenja

• Ako se dijete želi dojiti, a mama nije kod kuće, potrebno je imati izdojeno mlijeko ili, kod duljeg odvajanja, umjetno mlijeko.
• Ako se beba loše prihvaća na dojku, može doći do ozljede dojki i tada treba neko vrijeme da se sve opet vrati u normalu, a svako je dojenje bolno.
• Može doći do začepljenja mliječnog kanala (može se riješiti unutar jednog dana) ili upale dojke (najčešće se liječi antibioticima).

Mame koje ne doje 

Neke buduće mame ne žele ili ne mogu dojiti dijete, a razloga je mnogo. Kako god bilo, za zaustavljanje laktacije preporučuje se čvrsto stegnuti dojke, odnosno zamoliti liječnika za tabletu koja će zaustaviti proizvodnju mlijeka. Kada mame najčešće ne doje i hrane svoje dijete umjetnim mlijekom?

• Kod majke se može pojaviti averzija prema dojenju, koja se očituje različitim fizičkim simptomima poput povraćanja.
• Postporođajna psihoza - mama uzima lijekove koji nisu kompatibilni s dojenjem.
• Majka je ovisna o drogama.
• Metabolička bolest ili majka boluje od neke druge teške bolesti koja nije kompatibilna s dojenjem.
• Majka uzima lijekove koji se ne smiju uzimati tijekom dojenja (to se može provjeriti ovdje https://www.e-lactancia.org).
• Rani povratak na posao i potreba da se tijekom dana netko drugi brine o djetetu.
• Nekim je mamama nadojenje ugodnije i praktičnije, a vremena hranjenja mogu se planirati.
• Mame kojima nakon poroda ne uspijeva dojiti i beba ne dobiva na težini ili čak mršavi, u većini će slučajeva radije posegnuti za umjetnim mlijekom, što je šteta jer se to može riješiti uz pomoć savjetnice za laktaciju.
• Kod bebe se pojavi alergija na bjelančevinu kravljeg mlijeka, a mama umjesto da iz prehrane izbaci ono što bebi smeta, radije prelazi na umjetno mlijeko.
• Vrlo rijetko se može dogoditi da se mami ne stvara nikakvo mlijeko, pa nema drugog izbora nego posegnuti za umjetnim. 

Nedostaci nadojenosti

• Sterilizacija bočica. 
• Izvan doma potrebno je sa sobom nositi sve za pripremu - toplu vodu, porciju umjetnog mlijeka ili mjericu i bočicu.
• Treba pronaći odgovarajuću vrstu mlijeka koja će bebi odgovarati (antirefluksno, antikolikovno, bez laktoze itd.).

Najvažnija je bez sumnje zadovoljna mama, koja pozitivno djeluje i na svoje dijete. Ako za mamu dojenje nije put kojim želi ići u majčinstvu, to je njezin slobodan izbor. Idealno je, dakle, kada žena sama po svojoj volji odluči hoće li dojiti ili neće, bilo zato što ne može ili zato što iz nekog razloga ne želi. Ne bi trebalo biti tako da je žena pod utjecajem pritiska okoline (na primjer nekoga iz obitelji, osoblja u rodilištu ili pedijatra), da nema dovoljno informacija i da nakon nekoliko dana, kada dojenje ne uspijeva kako je željela, od njega odustane. 

Što će mama biti informiranija o dojenju i što će se na njega više pripremati već tijekom trudnoće, to će biti veća vjerojatnost da će dojiti. I istovremeno, ako dojenje beba na javnim mjestima bude vidljivo, naravno diskretno, tada će postati normalno i mame se više neće pitati hoće li dojenje nakon poroda uspjeti ili neće, nego će biti postavljene tako da će jednostavno dojiti, jer je tako priroda uredila. 

Bilo da hranite svoju bebu majčinim mlijekom ili umjetnim, poštujte to da netko drugi ima drugačije iskustvo od vas i da nije bolja ili lošija mama. Sve smo mi mame sjajne i radimo najbolje što u danom trenutku možemo.