Prvi obroci dohrane - kada, kako, što?

Uvođenje prvih dohrana velika je tema. To je razdoblje kada više nije sve tako “opušteno”. Nije dovoljno samo podojiti ili dati adaptirano mlijeko. Već treba početi razmišljati o prehrani bebe. Postoje različita mišljenja o tome kada početi, koje namirnice uvoditi prve te koju metodu odabrati, jer nije samo ona jedna najpoznatija. A kako je s uvođenjem bjelanjka i glutena? Sve smo vam saželi u ovom članku.

Kada početi s dohranom

U djece koja nisu dojena preporučuje se početi od navršenog 4. mjeseca, a u dojene djece od navršenog 6. mjeseca. Bolje je svakako prepustiti to djetetu, neka samo odredi je li već spremno za dohranu. Obično oko tog 6. mjeseca djeca gledaju hranu koju pred njima jedu drugi i pokazuju interes za nju. Ako interes ne pokazuju, ne očajavajte i nudite, ali ne prisiljavajte. Navršeni 6. mjesec navodi se ponajviše zato što su zalihe željeza koje majka prenosi djetetu već iscrpljene i željezo treba nadoknađivati izravno hranom. U djece koja nisu dojena nastoji se što brže zamijeniti adaptirano mlijeko kvalitetnom hranom, pa se zato počinje ranije. Ako dojite i vašoj je bebici tek 5 mjeseci i rado bi kušala hranu, slobodno krenite.

Koji oblik dohrane odabrati

Možete hraniti klasično žličicom, pasiranom dohranom, ili možete isprobati metodu BLW (baby-led weaning) odnosno hranu u ručice. BLW se sastoji u tome da djetetu ponudite isto što i vi jedete (bez začina), ali u obliku koji može, uglavnom bez zubića, pojesti. Zato je potrebno namirnice termički obraditi i narezati na takve komade da ih djeca mogu držati u ruci, dakle na takve štapiće. Ako taj štapić možete bez problema zgnječiti među svojim prstima, onda će se s njim snaći i bezzubo dijete pomoću svojih desni. Ono će samo odrediti što i u kojoj količini pojede. Kod ove metode treba paziti na gušenje. Djeca na sreću imaju snažno razvijen refleks povraćanja, pa im nešto tako lako neće zastati, ali kod prvih dohrana treba biti na oprezu dok se ne naviknu na čvršću hranu.

Ako se odlučite za BLW, naoružajte se strpljenjem jer će dijete jesti polako, a istovremeno računajte na to da će posvuda oko njega biti nereda. To jednostavno ide uz to i nema ništa bolje nego kada dijete otkriva hranu svim osjetilima. Zahvaljujući BLW-u nećete morati rješavati to što dijete kasnije ne želi jesti komadiće jer je naviknuto na pire, to će mu biti poznato od samog početka. Istovremeno ne morate brinuti ni o količini pojedenog, kao što se to radi kod pasiranih obroka. Dijete će to regulirati samo, a vi ćete ga nakon obroka samo podojiti ili ponuditi adaptirano mlijeko. Djeca su do godine dana dojenčad i to ne znači da bi već s godinu dana sva jela trebala biti zamijenjena čvrstom hranom. Pedijatri se po tom pitanju drže zastarjelih preporuka, zato se ravnajte prema vlastitom osjećaju. Vi svoje dijete poznajete najbolje.

Koje namirnice uvoditi prve

Najčešće se počinje pasiranom povrtnom hranom (bundeva, tikvica, batat, mrkva itd.), a za mjesec dana se zatim dodaju meso i voće. Međutim, postoje i prehrambena mišljenja da je bolje početi blažim mesnim temeljcem, sirovim žumanjkom i izblendanim jetricama zbog visokog udjela željeza i vitamina D. A s obzirom na to da se majčino mlijeko više od polovice sastoji od masti, nameće se da ne treba počinjati povrćem koje se uglavnom sastoji od ugljikohidrata, nego nečim masnijim, a to su svakako meso i jaja. 

Bez obzira na to kojim smjerom se odlučite ići, važno je koristiti kvalitetne namirnice, idealno meso i povrće od proizvođača te jaja od sretnih kokica. Ako takvu mogućnost nemate, nemojte se time stresirati i radite najbolje što je u tom trenutku moguće. 

A što je s bjelanjkom i glutenom

U mnogim knjigama i člancima pronaći ćete informacije o bjelanjku, koji se navodno uvodi tek nakon prve godine života, a s druge strane i o glutenu, koji bi se trebao uvesti najkasnije do 7. mjeseca zbog moguće alergije. Obje su tvrdnje danas već opovrgnute. Što se tiče jaja, svakako počnite žumanjkom, no bjelanjak možete uvesti ranije nego s navršenom godinom i pratiti reakciju svog djeteta. S glutenom, naprotiv, ne morate nigdje žuriti, možete ga bez problema uvesti i nakon prve godine. Umjesto namirnica s glutenom možete nuditi one bezglutenske poput prosa, kvinoje, amaranta, riže te obogatiti dohranu crvenom lećom ili žutim graškom.

Koje su osnovne namirnice

• kvalitetno meso i iznutrice (mesni i mesno-koštani temeljci)
• povrće i voće od proizvođača
• jaja od kokoši iz slobodnog uzgoja
• kvalitetna mast - maslac, mast, ghí, avokadovo ulje, kokosovo ulje itd.
• nezaslađeni mliječni proizvodi - jogurti, kefiri, vrhnje
• orašasti plodovi i namazi od njih, sjemenke
• fermentirani proizvodi
• riba i morski plodovi
• mahunarke
• kokos
• žitarice

Sigurno nećete pogriješiti ako svom djetetu nudite pravu i kvalitetnu hranu. To znači da ćete nuditi jela minimalno industrijski prerađena, bez grickalica, keksa ili čak slatkiša. To je i prilika za vas da prijeđete na zdraviji životni stil, jer ako dijete kod kuće ne vidi da jedete ništa nezdravo, onda to neće tražiti ni vani. Naravno, nećete izbjeći razne događaje i proslave na kojima će vas vrebati puno iskušenja; djetetu dopustite da kuša i ono što vi kod kuće zabranjujete, ali mu objasnite zašto to ne jedete kod kuće. Ono će tada samo odlučiti hoće li to htjeti dovršiti jesti ili ne. To je sjajna osnova za prehranu u odrasloj dobi. 

Držimo vam palčeve pri uvođenju dohrane. Najvažnije je da se zbog toga ne stresirate, jer će biti razdoblja kada će djeca jesti više, a onda opet manje ili uopće neće jesti. Neke će namirnice djeca jesti tek nakon desetog ili dvadesetog nuđenja. Zato nudite, nudite, nudite. Sve će sjesti na svoje mjesto.